Prelazak na zdravu prehranu ne mora biti opcija “sve ili ništa.” Ne morate biti savršeni i ne morate da odjednom izbacite svu hranu koju volite da jedete. Isto tako, ne morate da u potpunosti promijenite životni stil, jer to obično vodi do toga da varate sami sebe sa prehranom, a isto tako do odustajanja od svojih planova.
Bolji pristup je da pravite male promjene, korak po korak. Tako što ćete biti skromni, pomoće vam da dugoročno dođete do svog cilja, bez da osjećate lišenima nečega, ili bez velikih promjena koje mogu uticati na vas. Gledajte na planiranje zdrave prehrane poput velikog broja malih, uspješnih koraka koje možete ostvariti, poput dodavanja salate vašoj prehrani svaki dan. Kako ta praksa postane normalnija, vi ćete svaki dan moći nešto da dodate ili da oduzmete, odnosno da malo po malo promijenite svoje navike.
Priprema za uspjeh
Da biste se pripremili za prelazak na zdravu prehranu, treba da stvari ostanu jednostavne. Jesti zdravu hranu ne mora biti komplikovano. Umjesto da samo razmišljate o kalorijama, treba da o svojoj prehrani, na primjer, razmišljate u smislu boja, raznolikosti i svježine. Izbjegavajte zapakovanu i prerađenu hranu i gledajte da unesete što više svježih namirnica, kad god je to moguće.
Pripremajte sami svoje obroke
Kada želite da ostavite nezdrave navike u prehrani iza sebe, a tako i nezdrave namirnice, treba da ih zamijenite zdravim alternativnim namirnicama. Trebate zamijeniti opasne trans masti sa zdravim mastima (na primjer, umjesto pržene piletine možete preći na kuhanog lososa), a to će pozitivno uticati na vaše zdravlje. Prelazak na prerađene ugljene hidrate sa životinjske masti (na primjer, ako za doručak više ne jedete slaninu nego krofnu) neće smanjiti rizik srčanog udara ili poboljšati vaše raspoloženje.
Pročitajte oznake
Bitno je da znate šta unosite u sebe, odnosno šta se nalazi u namirnicama. Radi toga, čitajte oznake proizvođača jer oni često pokušavaju sakriti šta se nalazi u njihovim proizvodima, poput velike količine šećera ili nezdravih masti, čak i u proizvodima za koje tvrde da su zdravi.
Mislite o tome kako se osjećate nakon obroka
Ovo će vam pomoći da razvijete nove navike i ukuse. Što zdraviju hranu jedete, bolje ćete se osjećati nakon obroka. Što više smeća jedete, više ćete se osjećati neugodno, mučno ili iscrpljeno.
Pijte dovoljno vode
Voda pomaže vašem organizmu da se riješi viška “smeća” kao i toksina, ali mnogi od nas prolaze kroz život dehidrirani. To prouzrokuje umor, nizak nivo energije kao i glavobolje. Isto tako, često naš organizam zamijeni želju za hranom i želju za pićem, tako da će ispijanje dovoljnih količina vode dovesti do boljeg odabira namirnica koje unosite u sebe.
Umjerenost – bitna je za svaku zdravu prehranu
Šta je umjerenost? U suštini, to znači da treba da jedete samo onoliko koliko je vašem tijelu potrebno. Na kraju obroka, treba da ste zadovoljni, ali ne i nadjeveni. Za mnoge od nas, umjerenost znači jesti manje od onoga koliko inače jedemo. To, međutim, ne znači da morate izbaciti hranu koju volite da jedete. Ako želite jesti slaninu, to možete uraditi jednom sedmično, i to bi bilo umjereno ukoliko ste imali zdrav ručak i večeru, ali ne i u slučaju da ste za ta dva obroka jeli krofne ili picu.
Nemojte o određenim namirnicama razmišljati kao da su van granica onoga što smijete
Ako određene namirnice sami sebi zabranite, onda ćete ih, prirodno, htjeti još više, a ako posustanete i konzumirate ih, osjećati ćete se kao gubitnik. Pokušajte da ih ne jedete često, a isto tako da smanjite porcije takve hrane koju unosite. Što ih manje unosite, manje ćete misliti o njima i manji će biti nagoni da ih konzumirate.
Jedite manje porcije
U skorije vrijeme se povećala veličina porcija. Kada izađete u restoran, nemojte odmah naručiti veliku količinu hrane. Tek kada to pojedete, ako ste gladni, onda naručite još.
Jedite sporije
Treba da jedete polako i da o hrani razmišljate kao potrebnoj stvari za preživljavanje, a ne nešto što radite svako malo između poslova. Obrok je potreban da živite, ne da živite za obrok.
Jedite u društvu kad god je to moguće
Kada jedete sami, a obično dok gledate TV, veća je šansa da ćete se prejesti. Tako da obroke jedite u društvu, na taj način ćete imati veću kontrolu nad svojim obrocima.
Ograničite unos grickalica
Pazite se hrane koja vam je na dohvat ruke. Lakše je potpasti pod čari nezdrave ishrane ukoliko vam je ona pri ruci. Umjesto toga, okružite se zdravom hranom, a kada želite da se nagradite nezdravom, ali ukusnom hranom, onda se spakujte i izađite u nabavku iste.
Kontrolišite emocionalnu prehranu
Ne jedemo uvijek da bismo zadovoljili glad. Mnogi od nas jedu da bismo smanjili stres ili negativne emocije poput tuge, usamljenosti ili dosade. Kako nalazite bolje načine da se nosite sa stresom i emocijama, lakše ćete se nositi i sa prehranom.