By chiko Prema riječima više visokorangiranih srbijanskih direktora, unutar Naftne industrije Srbije (NIS) vlada atmosfera straha, dok se dragocjeno vrijeme gubi na izbjegavanje donošenja ključnih odluka i prikrivanje stvarnog stanja.
Samo sedam dana prije nego što američke sankcije stupe na snagu, NIS – kompanija koja osigurava 80% naftnih derivata za srbijansko tržište – još uvijek nije usvojila nikakav krizni plan za poslovanje u vanrednim okolnostima. Država i dalje funkcioniše kao da se kaznene mjere neće primijeniti, oslanjajući se na nadu u nekakvo političko čudo.
Jedini realan izlaz iz krize, koji bi spriječio potpunu blokadu kompanije najavljenu od strane Ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija, bio bi transfer vlasništva iz ruskih u druge ruke. Ipak, politički vrh Srbije, ili tačnije – jedan čovjek koji donosi sve odluke, nije imao hrabrosti za takav potez. Stoga je gotovo izvjesno da će zemlja već sredinom marta osjetiti ozbiljne nestašice goriva, piše Jutarnji list.
Propuštena prilika za spas NIS-a
Nezavisni ekonomski i energetski stručnjaci, kao i analitičari, mjesecima su upozoravali da bi jedini način da se Srbija izvuče iz ove situacije bila nacionalizacija NIS-a. Međutim, vlasti nisu preduzele taj korak, niti su pronašle alternativu koja bi bila politički manje osjetljiva, a prihvatljiva za američku administraciju. Sada je prekasno za bilo kakvo rješenje koje bi zadovoljilo OFAC i spriječilo negativne posljedice.
Društvena kriza na ivici eskalacije
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tehnička vlada, koja djeluje u ostavci, pokušavaju se izboriti za tromjesečnu odgodu sankcija, nadajući se da će SAD imati sluha za njihove molbe. Međutim, u Washingtonu ne postoje naznake da bi se takva odgoda mogla razmatrati. Ako sankcije budu sprovedene u predviđenom roku, nestašice goriva dodatno će produbiti već ozbiljnu društvenu krizu uzrokovanu višemjesečnim protestima studenata i građana, koji su značajno uzdrmali režim.
Dok neizvjesnost raste, situacija u NIS-u postaje sve napetija. Ruski i srbijanski članovi upravljačkih tijela gotovo da nisu imali zajedničke sastanke od početka godine, a komunikacija između njih svedena je na minimum.
Unutrašnje tenzije i poslovna paraliza
Ruski predstavnici u upravi kompanije pokazuju veliko nepovjerenje prema domaćim stručnjacima i ne dijele nikakve informacije o tome šta preduzimaju kako bi spriječili kolaps NIS-a. S druge strane, srbijanski menadžeri ne mogu dobiti konkretne odgovore ni instrukcije od nadređenih, čime su ostavljeni da se sami snalaze u izuzetno složenim okolnostima.
Generalni direktor Kiril Tjurdenjev i gotovo svi ruski članovi Odbora direktora trenutno su u Moskvi “na konzultacijama”, dok domaći članovi uprave nemaju nikakvih ovlaštenja da donose ključne odluke. Zaposleni su prepušteni sami sebi, pokušavajući spriječiti da uslijed narušenog morala, koji svakodnevno opada među gotovo 13.000 radnika, ne dođe do tehničkih propusta koji bi mogli ugroziti proizvodne procese.
Od pesimizma do lažnog optimizma
Dok uprava ćuti, političari u Beogradu i Moskvi šalju zbunjujuće i često kontradiktorne poruke. Iznenađujuće, Vučić je među onima koji najviše izražavaju pesimizam, više puta naglašavajući da ne vjeruje u odgodu sankcija. S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izbjegava govoriti o naftnoj krizi, prebacujući fokus na snabdijevanje plinom, tvrdeći da “Rusija nikada nije ostavila Srbiju bez plina.” Međutim, trenutna kriza ne odnosi se na plin, već na opskrbu naftnim derivatima, čiji će prekid imati mnogo brže i ozbiljnije posljedice.
Dok politički vrh u obje zemlje negira stvarnost, ona je itekako prisutna – NIS je već sada suočen s konkretnim problemima. Veći broj banaka i kompanija obustavio je poslovanje s ovom firmom, dok je pristup bankarskim garancijama i kreditima za tekuće poslovanje u potpunosti blokiran.
Ako se situacija ubrzo ne riješi, Srbija bi mogla ući u period ozbiljnih nestašica goriva, što bi dodatno destabilizovalo ionako napetu političku i ekonomsku scenu u zemlji.
Verbum Media